Dossier Rijeka
Riječki karneval - nasmijani kritičar društvene zbilje

Riječki karneval - nasmijani kritičar društvene zbilje

Rijeka je po mnogočemu specifičan grad, a među svim tim specifičnostima ima i „ono nešto“ što ju razlikuje od ostatka svijeta. To „nešto“ je peto godišnje doba. Dok svi žive godinu s četiri, Rijeka je, kradući ponajviše zimi, ali pomalo i proljeću, stvorila svoje i jedinstveno peto godišnje doba. Ime mu je Karneval. A karneval se u Rijeci oduvijek piše velikim slovom i živi svim srcem.

Buđenje karnevalske Rijeke

Pričati o začecima Karnevala u gradu na Rječini znači prepričavati višestoljetnu povijest tijekom koje je, neovisno ćutila se Rijeka loše, dobro ili najbolje, neovisno bila u sklopu ove ili one države, uvijek, ali baš uvijek imala to svoje peto godišnje doba. Karnevalsko doba! O maškaranoj prošlosti Rijeke neka pričaju požutjeli listovi ispisani „perom“ kroničara, a o onoj novijoj, onoj koja se počela odbrojavati točno prije trideset godina, e, o njoj vrijedi ponešto reći. 

Već i maškarani vrapci u kvarnerskim krošnjama znaju da su riječku karnevalsku sadašnjost, prošetavši jedne zimske nedjelje 1982. godine glavnom gradskom šetnicom, začele tri maškarane skupine – Halubajski zvončari, Pehinarski feštari i grupa „Lako ćemo“. Ma koliko njihovo prošetavanje Korzom nekom izgledalo spontano, do njega nije došlo ni malo slučajno. Naime, spomenute tri karnevalske grupe maškarano su kročile Rijekom na poziv Turstičkog saveza Općine Rijeka, a današnje Turističke zajednice grada Rijeke, i tom su idejom svi zajedno uspjeli Rijeci vratiti u ormaru desetljećima zaboravljeno karnevalsko ruho. 

Ne samo riječki brend 

Peto godišnje doba u Rijeci počinje 17. siječnja, na blagdan sv. Antona ili, kako bi to ovdašnji puk kazao, na Antonju. Počinje podizanjem karnevalske zastave i to uvijek u drugom dijelu grada. A od trenutka kad zastava zaleprša, maškarana kola voze po svom rasporedu, odnosno naoko kako ih volja, a u stvarnosti dobro utabanom trasom i do u tančine isplaniranim itinererom. Posebnost Riječkog karnevala je i u tome što iza naizgledne nonšalantnosti stoji itekako pomno isplaniran svaki detalj, svaka karnevalska manifestacija. Sati i sati promišljanja, dogovaranja i djelovanja. Puno truda i besanih noći. 

A što sve čini Riječki karneval? Ponajprije ljudi u čijim žilama stoljećima kola „maškarana krv“ odnosno tradicija maškaranja koja se prenosi s koljena na koljeno. A potom i brojne tradicijske, kulturne, zabavne, sportske i ine manifestacije koje, ubačene u riječki maškarani lonac, daju jedinstvenu riječku „deliciju“. Daju brend! 

Događanjem na događanje

I tako, događanjem na događanje, iz dana u dan, iz noći u noć. Nekad duže, nekad kraće, sve ovisi o tome što će reći Pepelnica, a što Vazam. Međutim, onaj riječki karnevalski finiš, što se obično mjeri s deset dana, e to je pravi maškarani pakao. Upravo ta završnica u kojoj ne spava niti val, ni kamen, a ni jedan gradski kvart, a ponajmanje stanovnici Rijeke. Sva događanja su najprije uvertira za Dječju karnevalsku povorku što ulicama grada prođe tjedan dana prije one završne, u narodu znane i kao velika, i kao Međunarodna povorka Riječkog karnevala. Ne zna se koja od ovih povorki je srcu milija, oku dojmljivija. Ona zvana Mala ili Dječja, ili ona završna. Svaka na svoj način draga i posebna. 

Rijetki su oni koji mogu odoljeti "šarenim bombončićima" nanizanim u Dječjoj karnevalskoj povorci u kojoj neki jedva da znaju hodati, a neki uz alegorijska kola imaju i ona svoja što ih gura "teta iz vrtića" ili mama, pa nikakvo čudo što se i gledateljstvo te povorke iskazuje s više desetaka tisuća. 

Dan D Riječkog karnevala

Dan D Riječkog karnevala, odnosno Dan velike Međunarodne karnevalske povorke, sublimacija je svega što joj je tijekom petog godišnjeg doba prethodilo. Defile je to riječke maškarane posebnosti koja se temelji na tradiciji, ali živi danas, pametno osmišljavajući svoje karnevalsko sutra. U svakom šavu prekrasnih kostima, jer Riječki karneval je ponajprije lijep i raskošan, u svakom vijku alegorijskih kola, u svakoj gradskoj ili prigradskoj karnevalskoj grupi, živi ta maškarana riječka posebnost koja je takva kakva jest – nama i najdraža i najljepša, a ostatku svijeta izuzetno zanimljiva. 

I što još reći osim pozvati na jubilarno riječko peto godišnje doba i pozdraviti s riječkim maškaranim pozdravom u čijim četirima riječima živi sva istina Riječkog karnevala – KREPAT, MA NE MOLAT! 

Slavica Mrkić Modrić